Europska unija uvela je ove korake kako bi podržala energetski održive zgrade kao primjer za zeleniju budućnost i čišći okoliš. Službena Direktiva o energetskim svojstvima zgrada (EPBD) usvojena je 2002. godine i revidirana u 2010. i 2018. godini. Na primjer, u Francuskoj je ova mjera na snazi duže, u Španjolskoj se zahtijeva da najmanje 70 posto potrošnje tople vode pokrivaju obnovljivi izvori, najčešće solarni paneli.
Cilj je ugljična neutralnost
Nova pravila imaju za cilj podržati obnovu i postupno razgradnju zgrada s lošim parametrima i u tom smjeru postići nultu stopu emisija. Svaka bi država članica trebala ugraditi pravila u svoje nacionalno pravo te se usredotočiti na provedbu i usklađenost sa standardima. No, pojedinačne korake i planove uvodit će države članice samostalno na temelju nacionalnih pravila, a ne u jedinstvenom obliku. Za postojeće zgrade plan je postići prosječnu usklađenost energetskih oznaka E, kasnije D, a novo mjerenje planirano je za 2040. godinu kako bi bila jasno da li je ukupni energetski plan izvediv do 2050. godine.
Europska unija želi predstavljati uzor i biti neovisna
Prije ove zime mogli smo primijetiti snažnu ovisnost Europske unije o energentima iz Rusije. Ta činjenica košta porezne obveznike sto milijardi eura godišnje. Na taj bi način države Europske unije mogle postati samodostatnije na ovom području, a ujedno bi izbjegle stvaranje ugljičnog otiska. Osim toga, plan uključuje puštanje u pogon 320 GW solarne fotonaponske energije do 2025. godine i zatim povećanje te brojke na 600 GW do 2030. godine. Uspješna provedba ove vizije koštat će stotine milijardi eura, ali bit će i ušteda zbog preusmjeravanja od uvoznih goriva. Prema Europskoj uniji, uvođenjem krovnih fotonapona moglo bi se pokriti do 25 posto potrošnje električne energije na njezinu teritoriju, čime bi se potrošači zaštitili od visokih cijena. Time bismo se približili cilju do 2030. godine prema kojem bi najmanje 50 posto ukupne energije trebalo dolaziti iz obnovljivih izvora.
Plan također uključuje udvostručenje stope korištenja toplinskih pumpi i proizvodnju 10 milijuna tona domaćeg vodika iz obnovljivih izvora do 2030. godine, kao i udvostručenje količine energije vjetra. Pod ovom su se točkom Njemačka, Belgija, Nizozemska i Danska obvezale udeseterostručiti kapacitet vjetroelektrana na moru.
Ravno prema zelenijoj budućnosti
Time bi se gospodarska situacija u Europskoj uniji pomaknula u još jasnijem smjeru prema energetskoj neovisnosti i elektrifikaciji te bi se povezala s aktualnim trendom popularizacije električnih vozila. Potpora ovom tipu vozila mogla bi rezultirati jeftinijom naftom, izgradnjom dostupnijih punjača i stvaranjem odgovarajuće infrastrukture za širu upotrebu električnih automobila. Međunarodna agencija za energiju (IEA) potvrdila je da solarni sustavi trenutno nude najjeftiniju električnu energiju u povijesti te će prema uvjerenju agencije ova vrsta energije postati glavni svjetski izvor do 2050. godine. Uzimajući u obzir trenutnu klimatsku i energetsku situaciju, put prema maksimalnom korištenju obnovljive sunčeve energije je pravi izbor, no na prave rezultate morat ćemo još pričekati.
