Analitičari iz srednje Europe – osim mene, ekonomisti iz Poljske, Njemačke i Češke okupljeni na Anglo-američkom sveučilištu organizatoru – raspravljali su o tome ima li proračunska reforma EU šanse proći i, posebno, može li biti učinkovita, tj. pomoći u smanjenju duga država članica.
Pitanje sam promatrao sa stajališta naših klijenata, odnosno investitora i trgovaca na financijskim tržištima i tržištima kapitala. Koristeći primjer Grčke i njezine proračunske krize, dokumentirao sam kako je dug koji se približava stečaju dugoročno oštetio ulagače u grčke vrijednosne papire. Glavni dionički pokazatelj Athens General Composite Index pao je s 2683 eura u 2009. na 1121 eura u prvoj polovici 2023., što predstavlja dugoročnu amortizaciju grčkih kompanija od više od 50%.
No, kolege su me nadopunili opisom situacije na tržištu obveznica, gdje je zahvaljujući beskrajnoj potpori Europske središnje banke grčko tržište obveznica u konačnici iskrivljeno. I to me dovodi do izvornog pitanja zašto investitori diljem svijeta vjeruju američkim vrijednosnim papirima. Suština nije u različitim proračunskim politikama vlada u EU i SAD-u niti u bitno različitoj monetarnoj politici. Razlika je u intervencijama tih vlasti na tržištu. Intervencije koje iskrivljuju tržišne informacije obeshrabruju ulagače.
To potvrđuje da su loše vijesti koje dolaze s tržišta još uvijek bolja opcija za investitore od naizgled dobrih vijesti zakamufliranih državnom intervencijom.
Olívia Lacenová glavni analitičar Wonderinterest Trading Ltd