Glavni čimbenik trenutnog pada nije gubitak povjerenja u kralja plemenitih metala, već hitna potreba za gotovinom u gospodarstvima u nastajanju. Adrian Ash iz BullionVaulta ovako je prikladno opisao ovaj fenomen: "Kupili ste zlato za krizu. Sada je kriza stigla." Zlato se tako pretvorilo u likvidnu riznicu u rukama središnjih banaka, koje države koriste za financiranje obrane, pokrivanje rastućih cijena energije ili zaštitu svojih slabećih valuta. Ovaj je trend najvidljiviji upravo u zemljama koje su pod najvećim geopolitičkim i gospodarskim pritiskom. Shaokai Fan iz Svjetskog vijeća za zlato naglašava da sposobnost banaka da prodaju zlato upravo u vremenima stresa potvrđuje njegovu istinsku vrijednost – to je imovina koja je vrlo likvidna i može se odmah unovčiti kada drugi izvori zakažu.
Turski scenarij i borba za stabilnost na tržištima u nastajanju
Najznačajniji prodavač ove godine dosad je Turska, čije su se službene zlatne rezerve u samo ožujku smanjile za masovnih 131 tonu. Turska središnja banka koristila je i izravne prodaje i zamjene, s jednim ciljem – stabilizirati liru, koja se od početka sukoba s Iranom oslabjela za gotovo 1,7 posto u odnosu na dolar. Rusija reagira slično smanjujući svoje rezerve kako bi financirala proračunske deficite, kao i Gana, koja traži deviznu likvidnost. Čak je i Poljska, koja je bila najveći kupac zlata u prethodne dvije godine, počela razmatrati monetizaciju dijela svojih rezervi kao dio obrambenih izdataka. Za zemlje ovisne o uvozu nafte, čije cijene opterećuju njihovu platnu bilancu, zlato je ponovno postalo vrlo učinkovit alat za upravljanje rizikom.
Agresivan Fed i prinosi na obveznice
Osim rasprodaja od strane središnjih banaka, ovaj plemeniti metal suočava se i s neprekidnim makroekonomskim čimbenicima u SAD-u. Okovnički stav američkog Fed-a i rastuće prinose na američke državne obveznice stvaraju okruženje u kojem zlato, kao imovina bez kamate, gubi dio svoje privlačnosti. Podaci tvrtke Natixis pokazuju da su središnje banke u razdoblju od 2022. do 2024. godine kupovale rekordnih tisuću tona godišnje, dok je 2025. potražnja pala na 863 tone zbog rekordne volatilnosti.
Traženje prilike
Unatoč trenutnoj korekciji, međutim, nema razloga za paniku, već za stratešku budnost. Trenutačna korekcija mogla bi biti samo zanimljiva prilika za kupnju po povoljnijoj cijeni, pogotovo s obzirom na to da se u izgledima za 2026. godinu očekuje daljnji rast cijene zlata čak i u drugoj polovici godine. [1] Trenutna situacija nas uči da ovaj žuti metal nije samo sigurno utočište i statična imovina, već i aktivan alat monetarne i obrambene politike. Zaključno, važno je istaknuti činjenicu da zlato trenutno ne prodaje tržište koje ne vjeruje u njega, već tržište kojem je ono potrebno za upravljanje rastućim rizicima koji proizlaze iz geopolitike.
*Prošli učinak nije jamstvo budućih rezultata
[1] Izjave o budućim očekivanjima temelje se na pretpostavkama i trenutačnim očekivanjima, koja mogu biti netočna, ili na trenutačnom gospodarskom okruženju, koje se može promijeniti. Takve izjave nisu jamstvo buduće uspješnosti. One uključuju rizike i druge neizvjesnosti koje je teško predvidjeti. Rezultati se mogu značajno razlikovati od onih izraženih ili podrazumijevanih u bilo kojim prognostičkim izjavama.
