Između 21. travnja 2026. i početka svibnja 2026. svjedočili smo oštrom porastu vrijednosti financijskih ugovora povezanih s krumpirom. Prema podacima koje je dostavila tvrtka TRADING ECONOMICS, cijena tih derivata, kojima se trguje u obliku CFD-ova i terminskih ugovora, porasla je za manje od mjesec dana s početnih 2 €.11 na 18,50 po 100 kg u manje od mjesec dana, što predstavlja rast od više od 700 posto.* U kontekstu tržišta roba, ovo predstavlja doista ekstremnu fluktuaciju.
Kretanje cijene derivata vezanih uz 100 kg krumpira u posljednjih 5 godina. (Izvor: Trading Economics) *
Digitalne valute su izgubile svoj 'zamah'
Za usporedbu, tržište digitalne imovine pokazalo je samo skroman rast u istom razdoblju. Ethereum (ETH) je porastao za otprilike 6,2 posto, čime je čak zaostajao za širim tržištem kriptovaluta, koje je poraslo za 10,8 posto. Dok su se kripto imovine suočile s relativnim nezainteresiranošću, spekulativni kapital se masovno preusmjerio na poljoprivredne terminske ugovore, gdje su ulagači tražili prilike koje proizlaze iz rastućih geopolitičkih napetosti.*" style="text-align: center; margin: 0cm 0cm 8pt; line-height: 18.4px; font-size: medium; font-family: Aptos, sans-serif; caret-color: rgb(0, 0, 0); color: rgb(0, 0, 0); font-style: normal; font-variant-caps: normal; font-weight: 400; letter-spacing: normal; text-indent: 0px; text-transform: none; white-space: normal; word-spacing: 0px; -webkit-text-stroke-width: 0px; text-decoration: none;">
Kretanje cijene Ethereuma u posljednjih 5 godina. *
Performanse sektora kriptovaluta u posljednjih 5 godina."> *)
Divergencija između derivata i stvarne proizvodnje
Glavni čimbenik koji izaziva zabrinutost pri promatranju rasta cijena krumpira je nesklad između financijskog tržišta i fizičke stvarnosti. Europsko tržište trenutno doživljava razdoblje ozbiljne prevelike ponude, poznato kao 'Poplava krumpira 2025.'. Obilne žetve u ključnim zemljama poput Nizozemske, Belgije, Francuske i Njemačke stvorile su ogromne zalihe u skladištima, što bi pod normalnim okolnostima snizilo cijene. Ovaj višak odražava se na fizičkom tržištu, gdje su cijene pale, osobito za proizvode niže kvalitete. font-size: medium; font-family: Aptos, sans-serif; caret-color: rgb(0, 0, 0); color: rgb(0, 0, 0); font-style: normal; font-variant-caps: normal; font-weight: 400; letter-spacing: normal; text-indent: 0px; text-transform: none; white-space: normal; word-spacing: 0px; -webkit-text-stroke-width: 0px; text-decoration: none;">Indeks proizvođačkih cijena u poljoprivredi govori sam za sebe
Ukupni indeks proizvođačkih cijena poljoprivrednih proizvoda u EU pao je za 5,2 posto u ožujku 2026., pri čemu su krumpiri bili među segmentima koji su zabilježili najstrmiji pad. Unatoč tome, financijski ugovori za ove robe porasli su.* Ovaj je paradoks nastao kao rezultat agresivnog ponovnog određivanja cijena terminskih ugovora, koje je počelo uzimati u obzir geopolitičke rizike povezane s Iranom i prijetnju poremećaja globalnih trgovinskih ruta ili opskrbe gnojivima. Investitori su se tako kladili na strahove od budućih nestašica, zanemarujući istovremeno trenutačnu tržišnu preveliku ponudu.
Speculativni pritisak
Iz perspektive dugoročne stabilnosti tržišta, trenutna razina cijena derivata čini se neodrživom. Uzgajivači se moraju nositi s rastućim troškovima energije i gnojiva, što, s obzirom na trenutačni pad cijena na fizičkom tržištu, proizvodnju čini neisplativom. Osim ako geopolitički rizici ne dovedu do stvarnih poremećaja u opskrbi, cijene terminskih ugovora vjerojatno će pasti i uskladiti se sa stvarnom tržišnom situacijom.<[1]><p class="MsoNormal" style="text-align: justify; margin: 0cm 0cm 8pt; line-height: 18.4px; font-size: medium; font-family: Aptos, sans-serif; caret-color: rgb(0, 0, 0); color: rgb(0, 0, 0); font-style: normal; font-variant-caps: normal; font-weight: 400; letter-spacing: normal; text-indent: 0px; text-transform: none; white-space: normal; word-spacing: 0px; -webkit-text-stroke-width: 0px; text-decoration: none;">* Prošli učinak nije jamstvo budućih rezultata.
[1] Izjave o budućim očekivanjima temelje se na pretpostavkama i trenutačnim očekivanjima, koja mogu biti netočna, ili na trenutačnom gospodarskom okruženju, koje se može promijeniti. Takve izjave nisu jamstvo budućih rezultata. Obuhvaćaju rizike i druge neizvjesnosti koje je teško predvidjeti. Stvarni rezultati mogu se značajno razlikovati od onih izraženih ili podrazumijevanih u bilo kojim izjavama o budućnosti.
