Gledajući čiste financijske rezultate, obje su tvrtke ostvarile svoj najsnažniji rast u posljednjih nekoliko godina, prema podacima koje je objavio CNBC. Alphabet je zabilježio godišnji porast prihoda od 20 posto na gotovo 110 milijardi USD, što je njegov najbrži kvartalni rast od 2022., dok je neto dobit dosegla 62,57 milijardi USD – 5,11 USD po dionici. Meta je rasla još značajnije, s prihodom od 56,3 milijarde USD što predstavlja međugodišnji skok od 33 posto, najbolji rezultat od 2021. Unatoč činjenici da je Meta izvijestila o neto dobiti od 26,8 milijardi USD i prilagođenoj zaradi po dionici od 7,31 USD, koja je znatno premašila očekivanih 6,79 USD, s Meta-ine točke gledišta ulagači su se nažalost usredotočili na druge pokazatelje.
Kretanje cijene dionice Alphabeta u posljednjih 5 godina*
Kretanje cijene dionice Mete u posljednjih 5 godina*
Račun za budućnost
Glavna prepreka pokazala se kapitalnim izdacima za infrastrukturu umjetne inteligencije, poznatim kao capex. U sklopu svojih rezultata, obje su tvrtke najavile da planiraju značajno više ulagati u tehnologiju nego što se prvotno očekivalo. Alphabet je podigao svoje izglede za 2026. godinu na razinu od 180 do 190 milijardi USD, dok Meta očekuje izdatke u rasponu od 125 do 145 milijardi USD. Iako Meta planira nominalno potrošiti manje, tržište ove investicije doživljava kao rizičnije. Razlog je nedostatak izravnog kanala za generiranje prihoda od umjetne inteligencije, koji Google ima. U Metaovom slučaju, očekuje se da će se povrat na ta ogromna ulaganja pojaviti tek sekundarno kroz veće prihode od oglašavanja ili novu angažiranost korisnika, što u očima Wall Streeta predstavlja neizvjesnu okladu na budućnost. [1]
Cloud kao izravan stroj za zarađivanje novca
Povezan i istovremeno ključan čimbenik koji Alphanetu pruža veću povjerenje ulagača jest njegovo snažno odjeljenje za cloud usluge. Google Cloud je u prvom tromjesečju porastao nevjerojatnih 63 posto, što je znatno nadmašilo očekivanja, a poslovna rješenja temeljena na umjetnoj inteligenciji postala su glavni pokretač tog uspjeha. Tako Alphabet može odmah pretvoriti svoja ulaganja od milijardu dolara u čipove i podatkovne centre u stvarne prihode od korporativnih klijenata koji traže računalni kapacitet za vlastite AI modele. Dokaz te ogromne potražnje je i zaostali posao (backlog), odnosno volumen već ugovorenih budućih prihoda u segmentu oblaka, koji je dosegao astronomskih 460 milijardi USD. U odnosu na prošlu godinu, ta se vrijednost gotovo udvostručila.
Tehnološka neovisnost
Osim oblaka, Alphabet ima još jedan adut u rukavu u obliku vlastitih TPU čipova, koji sve uspješnije konkuriraju grafičkim procesorima tvrtke Nvidia. Ova vertikalna integracija omogućuje tvrtki smanjenje troškova obuke modela, a istovremeno klijentima nudi jedinstvenu infrastrukturu. Meta pokušava učiniti nešto slično i razvija vlastite čipove u suradnji s Broadcomom, ali za sada ostaje uvelike ovisna o kupnji hardvera od AMD-a i Nvidije. Upravo ta ovisnost, u kombinaciji s globalnom nestašicom memorije i rastućim cijenama komponenti, povećava operativne troškove Mete, što je na kraju stalno prisiljava da podiže svoje izglede za kapitalne izdatke. [2]
Zašto Alphabet trenutno pobjeđuje u ovoj bitci?
Cjelokupnu sliku također upotpunjuju događaji u korisničkoj bazi. Dok Alphabet ima koristi od rekordne aktivnosti u segmentu pretraživanja potpomognutog elementima umjetne inteligencije, Meta je morala priznati pad broja dnevno aktivnih korisnika u odnosu na prethodno tromjesečje na 3,56 milijardi, što je bilo ispod tržišnih očekivanja. Iako Mark Zuckerberg brani visoku potrošnju kao nužnu za budući rast i održavanje strateške fleksibilnosti, ulagači su jasno pokazali da preferiraju Googleov model, gdje su ulaganja u umjetnu inteligenciju već danas opipljiv katalizator dobiti. Gledajući unaprijed, obje tvrtke također naznačuju da će tempo ulaganja 2027. biti još brži, što znači da će bitka za povjerenje ulagača izravno ovisiti o tome tko može brže i učinkovitije monetizirati AI tehnologije u stvarnom poslovanju. [3]
* Prošli učinak nije jamstvo budućih rezultata.[1] – [3] Izjave o budućim izgledima temelje se na pretpostavkama i trenutačnim očekivanjima, koja mogu biti netočna, ili na trenutačnom gospodarskom okruženju, koje se može promijeniti. Takve izjave nisu jamstvo budućih rezultata. One uključuju rizike i druge neizvjesnosti koje je teško predvidjeti. Rezultati se mogu značajno razlikovati od onih izraženih ili podrazumijevanih u bilo kojim izjavama o budućnosti.
